PORUKA AMERIKE: Hrvate u vlasti 
ne trebaju birati drugi narod

Hrvate u vlasti 
ne trebaju birati drugi narodi- Izbori u BiH trebaju odražavati pravo konstitutivnih naroda i ostalih da odaberu njihove legalne zastupnike, koji bi, dakle, predstavljali one ljude u skladu s temeljnim odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma, za razliku od postojeće prakse koja omogućava da predstavnike jednog naroda biraju pripadnici drugih konstitutivnih naroda, što sprečava uspostavu političke stabilnosti u BiH, jedan je od navoda Rezolucije 705 koju je zastupnica Janice Hahn uputila u proceduru američkog Kongresa.

Ovaj dokument je, nakon Rezolucije koju je prošle godine uputio senator Mark Begich, jedan od rijetkih prijedloga kojim se pokušava privući pozornost američke administracije, najprije predsjednika Baracka Obame i State Departmenta da se pozabave stanjem ‘zamrznutog konflikta’ u BiH koji je doveo do ozbiljnih problema i zastoja u približavanju BiH Europskoj uniji i NATO-u. Posebno je to došlo do izražaja nakon uspostave posljednje nelegitimne federalne vlasti u Federaciji BiH koja je silom nametnuta Hrvatima, a što se pokazalo kao najveći udarac državi BiH i jačanju unutarnje nastabilnosti. I prijedlog rezolucije kongresnice Hahn iz Kalifornije je rezultat višegodišnjeg lobiranja Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) koja promovira interese BiH i ovdašnjih Hrvata. Glavni zahtjev odnosi se na imenovanje posebnog predsjedničkog izaslanika za Balkan koji bi ocijenio uspjehe i nedostatke u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH, kako bi osigurao politiku preporuke, te da svoje izvješće dostavi Kongresu u roku od jedne godine.

“Sjedinjene Države trebaju odrediti posebnog predsjedničkog izaslanika za Balkan koji bi trebao raditi u partnerstvu s OHR-om, EU-om, NATO-om, političkim liderima u BiH, kao i sa susjednim zemljama, kako bi se olakšale prijeko potrebne reforme na svim razinama vlasti i društva u BiH. Poziva se posebnog predsjedničkog izaslanika da ne duže od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga akta dostavi odborima za vanjske poslove Senata i Zastupničkog doma izvješće s procjenama i otkrićima, uključujući i prijedloge o tome kako riješiti probleme, kao i načina za prevladavanje političkih, ekonomskih, pravnih ili vjerskih nejednakosti u BiH”, stoji u prijedlogu zastupnice Hahn iz redova demokrata.

Separatizam RS-a

Pri tome je zastupnica upozorila da je Daytonski mirovni sporazum u svojoj provedbi pokazao velike probleme, posebno u provedbi reformi i približavanju zemlje NATO savezu i Europskoj uniji. “Samo puna zaštita jednakih političkih, gospodarskih, pravnih i vjerskih prava svih konstitutivnih naroda i drugih na cijelom teritoriju BiH, uključujući neotuđivo pravo na povratak, jamči buduću stabilnost, funkcionalnost i učinkovitost zemlji”, dodaje se u dokumentu. Posebno mjesto u ovoj rezoluciji ima položaj Hrvata u BiH od smanjenja njihovog broja do njegove ustavne i stvarne nejednakosti. “Broj bosanskohercegovačkih Hrvata je u padu od 820.000 prije rata na oko 460.000 preostalih danas u BiH, kako navode podaci Katoličke crkve u BiH koja je igrala važnu ulogu u zaštiti prava Hrvata katolika u BiH i izvješćivanju o problemima i slučajevima o uništavanju imovine Katoličke crkve i Hrvata povratnika. Nije prihvatljivo da se ovaj negativni demografski trend odražava u smanjenju ustavnih prava Hrvata u BiH, budući da to smanjenje izravno izaziva političku i administrativnu disfunkcionalnost zemlje”, smatra kongresnica iz Kalifornije.

Ključnom za stabilizaciju unutarnjih prilika u Bosni i Hercegovini ocijenila je reformom Federacije BiH, kao i popravljanje ozračja između partnera u ovome entitetu s obzirom na separatističke težnje Republike Srpske. Posebno važan aspekt je položaj Hrvata.

“Predviđena reforma treba uzeti u obzir zaštitu ustavnih prava svih, uključujući i Hrvata iz BiH – demografski najmalobrojnih među tri Daytonskim mirovnim sporazumom priznata konstitutivna naroda u BiH – te spriječiti daljnje slabljenje njihove pozicije. Funkcionalna BiH u cjelini nije moguća bez potpuno funkcionalne FBiH, jednoga od dvaju entiteta uspostavljenih Daytonskim mirovnim sporazumom koji su nacionalno i administrativno uređeni. FBiH s dugotrajnom slabijom funkcionalnošću samo pogoršava postojeće prevladavajuće separatističke tendencije u Republici Srpskoj, pretežito srpskog entiteta od BiH, čime prijete integritetu zemlje u cjelini”, objašnjava se u dokumentu. Zbog svih ovih iskušenja s kojima se BiH suočava, zastupnica Hahn podupire jačanje BiH u međunarodno priznatim granicama i u kojoj bi se osigurala puna jednakost sva tri konstitutivna naroda i ostalih unutar integrirane višenacionalne zemlje te poziva na ispunjavanje uvjeta za približavanje zemlje NATO-u i Europskoj uniji. Za to su potrebne ustavne promjene.

U proceduri Kongresa

“Ponavlja svoj poziv da se potaknu ustavne reforme u BiH na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma kojim bi se unaprijedila načela političke, ekonomske, pravne i vjerske ravnopravnosti i tolerancije, kako bi se ispravile odredbe koje su u sukobu s Europskom poveljom o ljudskim pravima i presudom Europskog suda za ljudska prava, te da se otklone zapreke koje će omogućiti gospodarski razvoj i stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, uključujući fer i učinkovito funkcioniranje javnih tvrtki kako bi bile u skladu s ciljem uspješnog članstva u EU”, dodaje se dalje u dokumentu rezolucije i poziva State Department i ured predsjednika na puno senzibiliziraniji odnos na složenu unutarnju strukturu BiH i njezinih naroda. “State Department i predsjednik moraju nastojati rješavati sve te stvari s još većim žarom na način koji osigurava jednak pristup prema prigovorima sva tri konstitutivna naroda i ostalih u dva entiteta BiH. Od najveće važnosti je da vlada Sjedinjenih Američkih Država usko surađuje s Europskom unijom u osmišljavanju i provedbi procesa posebno razvijenog za BiH koji bi postavio jasne veze između čvrstih uvjeta unutarnjih integracija BiH s fazama integriranja u Europsku uniju”, ističe Hahn koja je od svih američkih dužnosnika do sada pokazala najbolje poznavanje BiH i njezinih unutarnjih problema. Ovaj dokument je 31. srpnja upućen u parlamentarnu proceduru o čemu bi se uskoro trebalo glasovati u donjem domu američkog Kongresa.

VLM